Održana 24. sjednica Gradskog vijeća

U utorak, 5. studenog, održana je 24. sjednica Gradskog vijeća Grada Cresa. Predsjednik Vijeća Marčelo Damijanjević predloženi dnevni red dopunio je s dvije točke: prijedlog rješavanja vodoopskrbe sjevernog dijela otoka Cresa i projekt poboljšanja vodnokomunalne infrastrukture aglomeracija Cres, Martinšćica, Mali Lošinj, Veli Lošinj i Nerezine. U raspravi o dnevnom redu vijećnik Oliver Filipas izrazio je žaljenje što je najveći dio dnevnog reda posvećen prodaji nekretnina jer smatra bi se na Vijeću više trebalo raspravljati kako unaprijediti grad. Dnevni red prihvaćen je jednoglasno.

Vijećnica Jadranka Blatt imala je primjedbu na zapisnik, smatra da je previše „šturo napisan, a čitaju ga ljudi koji nisu nazočni na sjednicama pa iz njih ne mogu dokučiti što je bit rasprave“. Primijetila je da nije navedeno kako je ona u raspravi o raspolaganju nekretninama predložila da se povuku sve točke koje su se temeljile na procjembenim elaboratima koji, prema njezinom mišljenju, nisu prošli zakonsku proceduru dobivanja mišljenja procjeniteljskog povjerenstva. Predsjednik Vijeća zaključio je da će se provjeriti tonski zapis, te je zapisnik prihvaćen.

Aktualni sat započeo je Oliver Filipas podsjetivši na neka pitanja koja je postavljao u prošlih godinu dana. Pitanja su se odnosila na stanje u komunalnom redu jer je primijetio da je eskalirao problem s kućnim ljubimcima. Upozoravao je na lampe koje se pale prerano i gase prekasno, tu je napravljen pomak i pale se i gase kako treba, ali je spominjao i repozicioniranje lampi na nekim raskršćima, a tu nije napravljeno ništa, a kad se završi izmjena lampi bit će kasno reagirati. Govorio je i da treba bolje formirati krošnje na Šetalištu nakon obrezivanja, što nije učinjeno. Podsjećao je da su planovi grada u izvedbi Geo-Tea stradali s vremenom, ali nije ništa napravljeno. Predlagao je da se stavi dodatni oglasni pano za važne informacije o događanjima u gradu jer je ispod sata gužva, a „City light“ na Trgu nije dovoljan. Predsjednik Vijeća Damijanjević upitao ga je jesu li to bila postavljena vijećnička pitanja na koja nije dobio odgovor na što je Filipas odgovorio da ne postavlja pitanja zbog odgovora nego zato da se po njima djeluje. Predsjednik Vijeća objasnio je da vijećnik po Poslovniku ima pravo postaviti pitanje i dobiti odgovor u roku, a nakon toga izraziti zadovoljstvo ili nezadovoljstvo ili postaviti dodatno pitanje.

Vijećnik Lino Sinčić postavio je pitanje u vezi sunčane elektrane na Batajnama koja je u slivu Vranskog jezera. Zanima ga hoće li se kod održavanja tog prostora zabraniti korištenje kemijskih sredstava jer bi to imalo utjecaja na kvalitetu vode u Vranskom jezeru.
Natalija Marelić Tumaliuan predlaže da se napravi park za pse, možda i dva, te poveća broj koševa za izmet. Njezino drugo pitanje odnosilo se na raspodjelu investicija između Lošinja i Cresa, a treće u kojoj je fazi gradnja hotela u Porozinama u Cresu koja se najavljivala u medijima.

Hrvoja Sepčića je zanimalo postoje li aktualni podaci o kretanjima stanovništva i može li ih Grad objaviti.

Jadranka Blatt ponovila je više puta postavljeno pitanje o rješavanju problema divljih svinja, te pitala imaju li inspekcije namjeru vidjeti što se događa u uvali Krušćica gdje nastaje vikend naselje.

Oliver Filipas postavio je sljedeća pitanja: Je li u funkciji UZV u creskoj ambulanti i koje uvjete treba zadovoljiti da bi proradio, može li javni prostor imati neku drugu namjenu osim javne, te pozvao vijećnike da se uključe u javnu raspravu o prijedlozima odluka koje su na javnom savjetovanju.

Gradonačelnik Kristijan Jurjako dao je sljedeće odgovore na pitanja:

Oliveru Filipasu je rekao da ako postavlja pitanja s komentarom da mu ne treba odgovor, onda mu se niti ne odgovara, a sve ono što je predložio je u gradskim aktivnostima, samo se neke stvari rješavaju brže, a neke sporije. Što se tiče panoa, ponovno je uputio vijećnika da to pitanje uputi TZ-u, a što se tiče ultrazvuka Grad će pitati Županijski dom zdravlja o čemu se radi i odgovor proslijediti vijećnicima. S obzirom da se radi o županijskom domu zdravlja to su pitanje trebali postaviti Filipasovi kolege u Županijskoj skupštini.

Pitanje vijećnika Sinčića proslijedit će se mjerodavnima, a prema informacijama koje ima gradonačelnik u izradi je glavni projekt i vjeruje da je kroz potrebnu dokumentaciju predviđen i taj detalj zaštite.

S Natalijom Marelić Tumaliuan se složio da bi svatko trebao početi od sebe i da je izmet na ulicama u prvom redu pitanje vlasnika pasa. Zahvalio se na inicijativi da se formira park za pse i dobro bi bilo svake godine dodavati koševe jer i sam može posvjedočiti da se tamo gdje su postavljeni prorijedio izmet na ulicama. Što se tiče hotela ne gradi ga Grad već samo prenosi informacije koje ima, pa će se raspitati. A što se tiče raspodjele investicija zatražit će se informacije od komunalnih društava i odgovoriti pismeno.

Hrvoju Sepčiću odgovorio je da će se gradske službe potruditi doći do podataka o demografskim kretanjima.

Jadranki Blatt rekao je da gradski dužnosnici koriste svaku priliku i na raznim razinama obnavljaju temu izlova divljih svinja, a za Krušćicu vjeruje da su inspekcije odradile posao, ali ih se može podsjetiti da ponovno obiđu lokaciju.

Dragan Medarić postavio je sljedeća pitanja: Na e-savjetovanju je novi zakon o vatrogastvu pa predlaže da se požuri s procedurom formiranja zajedničke javne vatrogasne postrojbe s Lošinjem. Hoće li kompleksne odluke koje se nalaze na javnom savjetovanju, o komunalnom redu i javnim površinama, na Vijeće ići u dva čitanja? Hoće li naselje Cres biti obuhvaćeno većim brojem urbanističkih planova, te trebamo li nakon što smo donijeli novi prostorni plan donijeti i nove urbanističke?

Zamjenik gradonačelnika Marin Gregorović odgovorio mu je da će već na Danu Grada Malog Lošinja biti prilika da creski gradonačelnik usmeno predloži lošinjskoj gradonačelnici formiranje jedinstvene vatrogasne postrojbe, a nakon toga i pismeno. Time bismo dobili od države sredstva za plaće, a sredstva koja sada dajemo DVD-u mogli bismo iskoristiti za bolju zaštitu od požara. Što se tiče odluka ne vidi razloge zbog kojih ne bi išle u dva čitanja, ali to će provjeriti sa stručnim službama.

U nastavku sjednice je Neven Kruljac, član uprave komunalnog društva Vodoopskrba i odvodnja Cres-Lošinj, predstavio vijećnicima dva značajna projekta, prijedlog rješavanja vodoopskrbe sjevernog dijela otoka Cresa i projekt poboljšanja vodnokomunalne infrastrukture aglomeracija Cres, Martinšćica, Mali Lošinj, Veli Lošinj i Nerezine.

Kruljac je podsjetio da su ispitane razne varijante vodoopskrbe Tramuntane, ispitivalo se ima li dovoljno pitke vode u podzemlju, te istražila mogućnost postavljanja desalinizatora. Utvrđeno je da je podmorski vodovodni spoj od labinskog vodovoda iz Brestove do Porozine, pa zatim cijev do Niske i prema Belom, pa i prema Dragozetićima, najkvalitetnija mogućnost za trajno rješenje vodoopskrbe sjevernog dijela otoka Cresa. Postavljanje cjevovoda od Brestove do Porozine, dionica dugu 5130 metara, koštala bi 3,5 milijuna kuna, a crpna stanica bila bi u Porozini odakle bi cjevovod išao prema vodospremi Niska (izgradnja stoji 2,3 milijuna kuna), te dalje 2660 metara do Belog. Postavljanje vodovoda od Brestove do Belog stajao bi devet milijuna kuna, a vodovod bi se nastavio od Niske do Dragozetića, pa bi ukupna cifra bila 25 milijuna kuna za kompletnu infrastrukturu.

Kao problem Kruljac je naveo činjenicu da dionica od Brestove do Porozine nije ucrtana u prostorne planove, a radi se o području dviju županija, Istarske i Primorsko-goranske, te je pozvao sve koji mogu pomoći u izmjeni prostornog plana, da se uključe u rješavanje problema jer u 21. stoljeću nitko ne bi trebao biti bez pitke vode.

Marčelo Damijanjević, otvarajući raspravu, podsjetio je da Grad pokušava naći rješenje od prvog pravog Prostornog plana 2004. Već se pokušalo ucrtati podvodni cjevovod, ali ta mogućnost nikad nije dopuštena iako pretpostavlja da i drugdje u Hrvatskoj postoje spojevi vodovoda različitih županija.

Iako se o prijedlogu nije glasovalo, vijećnici su ga tijekom rasprave podržali, nazvavši projekt povijesnim: Fiorenco Pinezić u ime HSS-a; Oliver Filipas u ime Unije Kvarnera, ujedno upitavši kako bi se to financiralo; Jadranka Blatt u ime liste Za bolji Cres koja je izrazila uvjerenje da u 21. stoljeću takva banalnost kao granica dviju županija neće predstavljati problem; Lino Sinčić u ime liste Marčela Damijanjevića, zapitavši što će biti s našim vodovodom s obzirom na zakonsku odredbu okrupnjavanja sustava; te Dragan Medarić u ime SDP-a.

Kruljac je odgovorio da se pojedini dijelovi posla mogu raditi istodobno i da bi, jednom kada se steknu uvjeti, radovi mogli biti gotovi za pola godine, a s obzirom na njihov obim financirati se iz EU fondova.

Što se tiče najavljenog “okrupnjavanja“ vodovodnih poduzeća, prema kojemu bi se cresko-lošinjski vodovod trebao spojiti s krčkim, Kruljac smatra da bi time cresko-lošinjska mogućnost odlučivanja bila znatno smanjena, a da bi nakon tri godine prijelaznog razdoblja moglo doći do ukidanje ovdašnje ispostave i centraliziranja uprave na Krk. Opasnosti se sastoje i u ukidanju računovodstva i razvoja u kojem je sada mlada, poletna ekipa koja dobro radi. “Ima naznaka da će biti iznimaka, gradonačelnici su počeli djelovati preko politike i uredba će se ponovno razmatrati. Proces udruživanja trajao bi godinu dana, a niti je Krk sretan što bismo se spajali, niti smo to mi. Problema bude i kada se spajaju dvije firme koje to žele, a kamoli kada se spajaju one koje to ne žele“, zaključio je Kruljac.

Direktor komunalnog društva obrazložio je i projekt aglomeracije Cres – Martinšćica – Nerezine – Mali Lošinj – Veli Lošinj kojim će se poboljšati vodovodna infrastruktura.

Pred potpisivanjem su dva ugovora, jedan o sufinanciranju sredstvima EU, a drugi sa Ministarstvom zaštite okoliša o financiranju domaće komponente. O obimu projekta govori podatak da su dobivene 23 lokacijske i 20 građevinskih dozvola na području otočja. Ukupna vrijednost projekta je 486.593.000 kn, 387 milijuna su prihvatljivi troškovi, 263 milijuna su bespovratna sredstva EU, sufinanciraju i Ministarstvo i Hrvatske vode, a lokalni udio je 32 milijuna kuna. Projekt obuhvaća 25 km nove sanitarne kanalizacije, 23 crpne stanice, povećanje kvalitete pročišćavanja, a samo nova oprema vrijedna je 25 milijuna kuna.

Jadranku Blatt zanimali su troškovi održavanja cijelog sustava i hoće li oni pasti na teret stalnih stanovnika, s obzirom da je kapacitet sustava prilagođen većem broju turista.

Olivera Filipasa zanimalo je koliko će naše komunalno društvo izgubiti zbog pripojenja turističkog naselja Gavza u gradski sustav odvodnje.

Neven Kruljac je odgovorio da se gleda maksimalno opterećenje sustava i u interesu je komunalnog društva da ima što više korisnika. Gospodarstvo ima veće cijene od individualnih korisnika, a konačni cilj je imati pod kontrolom svu otpadnu vodu. Napravljena je i analiza održavanja i svi troškovi su u nju uključeni. Ovo je prilika da se i Gavza riješi na suvremen način.

Vijećnici su jednoglasno prihvatili odluku o pristupanju Grada Cresa kao osnivača Centru za poljoprivredu i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije. Pročelnica Patricija Purić obrazložila je da je do sada Grad Cres imao status pridruženog člana što više nije moguće, a kao osnivač ima sva prava, dok financijske obveze ostaju iste kao i do sada.

Nataliju Marelić Tumaliuan zanimalo je koje smo benefite imali do sada od Centra i što će biti ubuduće. Oliver Filipas podsjetio da je Centar na otoku Cresu napravio ogledni maslinik, a i od savjetodavne službe našim poljoprivrednicima imat ćemo puno benefita.

Jednoglasno je Gradsko vijeće bilo za odluku o sklapanju ugovora o otkupu nekretnine za potrebe izgradnje javne prometnice u Martinšćici koju je obrazložila pročelnica Purić.

Fiorenco Pinezić prenio je stav mještana koji su prezadovoljni što će se konačno realizirati projekt na kojem se radi godinama i omogućiti daljnji razvoj Martinšćice. Jadranka Blatt povela je raspravu pitanjem je li procjembeni elaborat išao na mišljenje procjeniteljskom povjerenstvu, a Dragan Medarić bio je stava da se radi o sugestiji, a ne obvezi. Marčelo Damijanjević je uvjeren da su sve procjene napravljene zakonito, a ako netko misli drugačije treba to prijaviti, s čime se složio i dogradonačelnik Marin Gregorović kazavši da se spekulacije o vrijednosti nekretnina stalno ponavljaju te pozvao vijećnike da ne skupljaju političke poene na tu temu već da prijave nepravilnosti ako smatraju da postoje. 

Većinom glasova vijećnici su usvojili pet zaključaka o utvrđenim najpovoljnijim ponudama za nekretnine u vlasništvu Grada.

Za odluku o česticama 7867/8, 4218/13, 4218/14 i 4230/12 bilo je 11 glasova “za” i suzdržana Jadranka Blatt, za čestice 4591/2 devet glasova “za”, jedan protiv (Blatt) i dvoje suzdržanih (Marelić Tumaliuan i Sepčić), za čestice 3593/1, 3593/2, 359318, 3593/10 i 3593/15 osam “za”, jedan protiv (Blatt) i troje suzdržanih (Filipas, Marelić Tumaliuan i Sepčić), za č.zgr. 900, č.zem. 82/17, 82/19 i 82/20 bilo je devetoro “za”, jedan protiv (Blatt) i dvoje suzdržanih (Marelić Tumaliuan i Sepčić), a za č.zgr. 619 i č.zgr. 620 devetoro “za” i troje suzdržanih (Blatt, Marelić Tumaliuan i Sepčić).