Održan sastanak u Ministarstvu zdravstva

Gradonačelnik Kristijan Jurjako i njegov zamjenik Marin Gregorović prisustvovali su jučer sastanku u Ministarstvu zdravstva u Zagrebu na kojem se razgovaralo o stanju u zdravstvu na otocima, posebice na Cresu, te prijedlozima za njihovo rješavanje. Do sastanka je došlo na inicijativu gradonačelnika Jurjaka koji je uputio ministru zdravstva Viliju Berošu opširan dopis u kojem ga izvješćuje o raznim problemima koji tište otočane, ali i daje konkretne prijedloge za njihovo rješavanja. Ministar Beroš je na sastanak pozvao predstavnike Grada Cresa ali, na inzistiranje gradonačelnika Jurjaka, na sastanak su došle i predstavnice roditelja iz Građanske inicijative „Mama, nisi sama“ (Tina Gams, Sanja Tomić i Natalija Marelić Tumaliuan) kako bi se, po prvi put, mogle uvjeriti u razgovore koji gradski čelnici vode radi poboljšanja zdravstvene skrbi na otoku. U ime Ministarstva zdravstva sastanku su prisustvovali državni tajnik Silvio Bašić i ravnateljica Uprave za primarnu zdravstvenu zaštitu, zdravstveni turizam, lijekove i medicinske proizvode, javno zdravstvo i javnozdravstvenu zaštitu Danica Kramarić, a u ime HZZO-a njegov ravnatelj Lucian Vukelić.

Točku po točku analizirane su teme iz dopisa gradonačelnika Jurjaka te ćemo ih ovdje detaljno iznijeti jer se radi o pitanjima za koja vlada veliki interes građana, a u javnosti se šire neprovjerene i netočne informacije.

Što se tiče dolazaka specijalista na otok nema zakonske prepreke da se to dogovori, ali nije precizirano da te dolaske plaća država. Gradonačelnik Jurjako smatra da bi dolaske specijalista trebao plaćati HZZO jer će uštedjeti na putnim troškovima pacijentima koji sada putuju specijalistima na kopno i da se taj problem treba sustavno riješiti, a ne dogovorom gradova i ustanova u kojima rade specijalisti. Ministarstvo radi na tome da se dolazak liječnika na otok stimulira kroz povećanje koeficijenata za plaće.

Druga tema bili su problemi koje imaju pedijatri i ginekolozi koji imaju ordinaciju u Lošinju, a žele ordinirati u Cresu. Prema Ministarstvu nema prepreka da oni prijave ordinaciju i u Cresu, ukoliko to žele.

Što se tiče pokrivanja putnih troškova pacijentima za posjet primarnim liječnicima ginekolozima ili pedijatrima koji su udaljeni više od 50 km od mjesta stanovanja, u Ministarstvu kažu da se radi o iznimci koju se nije moglo predvidjeti, ali će se to ispraviti izmjenama zakona.

Svi sudionici sastanka složili su se da Cres, zbog veličine, udaljenosti između naselja i turističkih kapaciteta zaslužuje u hitnoj službi i liječnike (Tim 1), a ne samo sestre i vozače (Tim 2). Predstavnici Grada Cresa vjeruju da će se kod sljedećih izmjena Mreže hitne medicine Cresu dodijeliti Tim 1.

Sljedeća tema bila je fizikalna terapija u Cresu i Grad će dogovarati izravno s koncesionarima način da se ta usluga obavlja u Cresu za creske pacijente, i stacionarno i u kući.

– Bio je ovo još jedan u nizu sastanaka koje smo proteklih godina održali s predstavnicima zdravstvenog sustava na raznim razinama, od državne, preko županijske, pa do Doma zdravlja PGŽ u čijem sastavu je creska ambulanta. Želim zahvaliti ministarstvu na pozivu i prilici da na najvišoj razini predstavimo probleme od životne važnosti za otočane, te na pokazanom razumijevanju za njihovo rješavanje. Ovaj put na sastanak sam doveo i predstavnike roditelja kako bi se i osobno uvjerili u naše napore za rješavanje raznih problema koje muče nas otočane kad je zdravstvena zaštita u pitanju. Korak po korak neke smo probleme uspijevali riješiti, a neke nismo, prije svega jer se ne radi o pitanjima iz nadležnosti Grada pa samo možemo na njih ukazivati nadležnima i inzistirati da se riješe. Zdravstvo nije u nadležnosti Grada već domovima zdravlja upravljaju županije, a cijelim sustavom država, no mi smo kao Grad uvijek nastojali svojim sugrađanima osigurati što bolju zdravstvenu zaštitu. S obzirom da smo mala zajednica, prema zdravstvenim standardima nam puno toga „ne pripada“, pa se nadstandardne usluge mogu osigurati jedino ukoliko ih financira Grad. Cilj ovog sastanka je, između ostalog, bio da financiranje raznih usluga preuzme HZZO, a ne da sve padne na teret gradskog proračuna. Nedavno smo sklopili ugovor s Domom zdravlja PGŽ za financiranje dolazaka pedijatrice, internista i radiologa, već financiramo treći tim, turističku ambulantu u Martinšćici, ginekologinju i pedijatricu koje dolaze iz Lošinja, kao i savjetovanja kod psihijatra, a tome treba dodati i financiranje smještaja liječnicima. Predvidjeli smo ove godine i financiranje liječnika u hitnoj službi, te za sve to skupa do kraja godine u proračunu treba osigurati oko 700.000 kuna, što nije mali iznos. Malo je gradova u Hrvatskoj koji iz proračuna izdvajaju tolika sredstva za poboljšanje zdravstvenog sustava, a ako uzmemo u obzir koliko izdvajamo u odnosu na broj stanovnika, vjerujem da smo u samom hrvatskom vrhu, zaključio je Jurjako i naglasio da tu nije kraj nastojanjima njega i dogradonačelnika Gregorovića da svojim sugrađanima osigura što je bolju moguću zdravstvenu zaštitu.