Održana 24. sjednica Gradskog vijeća

U srijedu, 16. prosinca, održana je 24. sjednica Gradskog vijeća koja je započela aktualnim satom. Vijećnica Lara Bressan ponovno je zatražila da se učini nešto kako bi se poboljšao rad veterinarske stanice jer na Cresu ima dosta ovčara kojima trebaju veterinarske usluge, ima i dosta kućnih ljubimaca, kamp nosi oznaku “Pet friendly”, a u mjestu nema veterinara. Nenad Kučić zatražio je da se prilaz pješaka zoni Volnik osigura pješačkim prijelazom ili usporivačima prometa, a Gaetano Negovetić pitao je Lučku upravu hoće li zapadni dio luke i sezonu 2016. dočekati u istom stanju. Marčela Damijanjevića zanima zašto se ne provode natječaji za dodjelu poljoprivrednog zemljišta i zašto ne radi povjerenstvo za utvrđivanje šteta u poljoprivredi. Oliver Filipas pohvalio je kako napreduju radovi na D100, ali i skrenuo pozornost na zelene površine koje će se formirati. Predložio je da se u ovoj fazi isplanira navodnjavanje, jer ako ga ne bude to će se zelenilo ljeti osušiti.

Na pitanja vijećnika odgovorio je gradonačelnik Jurjako. Što se tiče veterinarske stanice Grad će inzistirati da se radno vrijeme bolje organizira. Prema stavu Županijske uprave za ceste pješački prijelazi se mogu postavljati samo tamo gdje je izgrađen nogostup s obje strane ceste, a taj će se dio rekonstruirati kod izgradnje raskršća za trgovački centar. Lučka uprava je pokrenula investicije: gradi se luka Grabar, luka u Martinšćici je dana u koncesiju tvrtki “Radnik-Marine”, a za zapadni dio luke Cres traži se kvalitetan koncesionar. Grad konstantno inzistira da se pokrene pitanje dodjele poljoprivrednog zemljišta, a razgovaralo se i s ravnateljicom Agencije. Što se tiče povrerenstva za utvrđivanje šteta poslali smo više požurnica Županiji i inzistiramo da se postupak pokrene. O navodnjavanju se vodi računa, a na tim se lokacijama planira sadnja autohtonih biljaka kojima ne terba puno njege. Gradonačelnik očekuje da će do sljedeće sezone sve blistati.

Informaciju o projektnoj dokumentaciji za sufinanciranje iz EU fondova za aglomeraciju Cres – Martinšćica – Mali i Veli Lošinj vijećnicima je dao Neven Kruljac, direktor cresko-lošinjskog javnog komunalnog poduzeća “Vodoopskrba i odvodnja Cres-Lošinj”. Objasnio je da je direktivom Europske unije određeno koji se stupanj pročišćnjavanja otpadnih voda mora postići kako bi se sustav prilagodio europskim standardima. Za cresko-lošinjsko područje potrebne su investicije ukupno vrijedne 200 milijuna kuna, od čega 20 milijuna spada na područje Cresa i Martinšćice. U Cresu imamo prvi stupanj pročišćavanja, a i drugi bi se mogao graditi na istoj lokaciji. Osim toga bi se rekonstruirala kanalizacijska mreža, a slično bi se napravilo u Martinšćici uz osuvremenjavanje pročistača. Iz EU fondova možemo povući sredstva za 70% vrijednosti investicije, a od preostalih 30% po otprilike trećinu bi platili država, Hrvatske vode i lokalna zajednica. To znači da od 200 milijuna kuna investicije, ta lokalna komponenta iznosti 16 milijuna koji bi se vraćali kroz cijenu vode.

Veći problem je održavanje sustava, koje će tražiti dodatne troškove. Zakon o vodama predvidio je vodoopskrbna područja, a mi pripadamo u područje koje pokriva Primorsko-goransku županiju. Cilj je da se uprosječi cijena vode na razini tog područja, pa bi ona bila približno jednaka u Cresu kao u Rijeci, a to je zato što neke lokalne jedinice ne bi mogle podnijeti nove troškove, obrazložio je Kruljac.

Predsjednik Vijeća Marčelo Damijanjević zamjera to što će od ukupnih radova samo 10 posto biti realizirano na creskom području, umjesto da Cres i Lošinj budu u omjeru 1:3, što odražava strukturu stanovništva. Po njegovom mišljenju to znači da će građani Cresa sufinancirati radove na Lošinju, a zapitao se i zbog čega su na Cresu planirane investicije u vrijednosti od samo 20 milijuna kuna – znači li to da nemamo projekata, da smo sve izgradili, a pola otoka nam je bez opskrbe pitkom vodom.

Kruljac je odgovorio da prema direktivi u program mogu ući samo aglomeracije naselja veća od 2000 stanovnika (uključujući turiste), u što primjerice Beli nikako nije mogao biti uključen, a na području Grada Cresa pokrivenost mrežom je 98 posto. Ujedno smatra da je ovo najpovoljnija prilika za financiranje te investicije jer nije izvedivo da svaki grad vodi svoju investiciju: “Bolje je da sad iskoristimo situaciju, nego da se kasnije postrože uvjeti pa da moramo vlastitim sredstvima raditi dodatni dio uređaja. Možemo ovo ignorirati, ali obaveza nam je do 2023. godine na našim ispustima ostvariti određeni rezultat. Penali koje bismo u suprotnom platili bili bi veći od cijene održavanja”, rekao je Kruljac i iznio primjer grada Milana koji je ignorirao svoje obveze te je platio kazne od nekoliko stotina milijuna eura.
Bivši gradonačelnik, a sada vijećnik Gaetano Negovetić smatra da je sve to moglo biti riješeno 2010. godine kroz projekt Jadran jer je tada membranskim uređajem trebao biti postignut III. stupanj pročišćivanja, s garancijom od 30 godina. U siječnju 2010. godine nova gradska vlast to skinula s dnevnog reda, a investicija je čak bila povezana s mogućnošću navodnjavanja maslinika.

U raspravu se uključila i zamjenica gradonačelnika Jadranka Blatt koja se slaže da je investicija povoljna, no sav teret održavanja sustava past će na leđa 2197 domaćih stanovnika.

Gradonačelnik Jurjako složio se da je ovo najprihvatljiviji model financiranja, s velikim udjelom bespovratnih sredstava za razliku od memranskog sustava koji bi se platio kreditom Svjetske banke. Šteta je što ne možemo uključiti više investicija, ali to je zato jer je na području Cresa puno napravljeno proteklih godina. “Ušli smo u EU kao zajednicu država i moramo se držati njezinih zakona”, zaključio je Jurjako. Podsjetio je da je Cres iz pretpristupnih fondova već “izvukao” 3,5 milijuna eura za obnovu palače Moise, a sad kad smo ušli u EU otvaraju nam se još veće mogućnosti financiranja.

Vijećnik Oliver Filipas i predsjednik Vijeća Negovetić složili su se da treba poštivati direktive EU, ali možda se može naći povoljniji način financiranja.

Predstavljajući proračun za sljedeću godinu gradonačelnik je rekao kako proračunom uspješno održavamo sustav i planiramo nove projekte: “Poslušali smo savjet vijećnika s prošle sjednice da se treba graditi pa makar i dizali nove kredite tako da je sada u proračun uvrštena i infrastruktura novog dijela zone Volnik. Na samoj sjednici vijećnici su dobili dodatak – radi se o sredstvima za energetsku obnovu javne rasvjete na cijelom području Grada Cresa.”

Marčelo Damijanjević smatra da je ulaganje u Volnik rizik jer ne možemo biti sigurni kakav će biti odaziv investitora, podsjetio na neke svoje primjedbe iz prvog čitanja koje su prihvaćene, te ponovno zatražio podizanje stavke za božićnice umirovljenicima za 30.000 kuna za koje bi Socijalno vijeće trebalo utvrditi nove kriterije za dodjelu.

Vijećnik Negovetić je u ime HDZ-a podržao proračun jer je zadovoljan investicijama u infrastrukturu, ali je prigovorio zbog zastale stanogradnje po POS-ovom programu. Gradonačelnik je priznao da POS-ovi stanovi idu presporo, ali je napravljen plan djelovanja. APN treba javnosti predstaviti mogućnosti i nakon toga će se raspisati natječaj za 20 stanova na Melinu. “Do kraja ovog mandata ćemo vidjeti temelje nove zgrade POS-a”, optimističan je gradonačelnik. Najavio je da je u planu još dvadesetak stanova na prostoru sadašnjeg parkirališta kod Lučke kapetanije, a u zgradi prvotno predviđenoj isključivo za trgovački centar bilo bi još 20-30 stanova. Plan je napraviti infrastrukturu za zgradu na Melinu u 2017. godini, a kad prođe spoj Melina s glavnom cestom preko Sv. Andreja, otvaraju se mnoge mogućnosti”, rekao je Jurjako.

Osim proračuna jednoglasno su prihvaćeni i programi održavanja komunalne infrastrukture i gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u Gradu Cresu za 2016. godinu.

Na kraju su vijećnici prihvatili i Odluku o dodjeli javnih priznanja Grada Cresa. Priznanja će dobitnicima biti uručena na svečanoj sjednici Gradskog vijeća povodom Dana Grada, 2. siječnja.